Područni uredi

Međunarodne organizacije


Međunarodne organizacije kao što su Ujedinjeni narodi, NATO, Europska unija i Vijeće Europe, poseban naglasak stavljaju na suradnju država u području zaštite i spašavanja.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje aktivno sudjeluje u aktivnostima međunarodnih organizacija, koje kroz organizaciju vježbi, konferencija, radionica i seminara, koordiniraju aktivnosti nacionalnih službi za zaštitu i spašavanje i na taj način pospješuju sposobnost zajedničkog odgovora na katastrofe.

Međunarodne organizacije imaju razvijene standardne operativne postupke za traženje i pružanje žurne pomoći državama koje su pogođene katastrofom.


UN – OCHA (Ured za koordinaciju humanitarnih poslova)

Glavna uloga mu je upravljanje u katastrofama i usmjeravanje međunarodne pomoći kao sastavni dio UN-ove strategije za promicanje mira i poštivanja ljudskih prava. Područja suradnje odnose se na humanitarno djelovanje, pokretanje i usklađivanje međunarodnih intervencija, aktivnosti na ublažavanju katastrofe te prikupljanje i davanje informacija o izvanrednim slučajevima i katastrofama. UNOCHA vodi i održava Središnji registar kapaciteta za upravljanje katastrofama.

INSARAG - Slijedom izvješća glavnog tajnika UN o međunarodnoj suradnji u pružanju humanitarne pomoći u prirodnim katastrofama, od pomaganja do razvoja, u prosincu 2003. godine Generalna skupština UN na svojem 57. zasjedanju donijela je

Rezoluciju o jačanju učinkovitosti i suradnje međunarodne urbane pomoći u zaštiti i spašavanju (broj 57/150). Jedna od zemalja predlagateljica rezolucije bila je i Republika Hrvatska.

Od donošenja rezolucije UN 57/150 i NATO – EADRCC u svojim procedurama uključuje INSARAG principe i postupke, te razvija vrlo blisku suradnju s UNOCHA u uvježbavanju djelovanja u katastrofama, kao i prilikom stvarnih intervencija


VIJEĆE EUROPE

Republika Hrvatska pristupila je Otvorenom parcijalnom sporazumu o prevenciji, zaštiti od i ustroju pomoći u slučaju velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa Vijeća Europe (EUR-OPA sporazum) 7. kolovoza 2002.

Glavni ciljevi sporazuma EUR-OPA jesu:

- jačanje i promicanje suradnje između država članica u multidisciplinarnom kontekstu kako bi se osigurala bolja prevencija, zaštita i organizacija pomoći u slučaju velikih prirodnih ili tehnoloških katastrofa uz korištenje postojećih resursa i znanja kako bi se osiguralo učinkovito i međuovisno upravljanje u većim katastrofama.

- korištenje Sporazuma kao odgovarajuće platforme za suradnju između Istočne Europe, južnog dijela Mediterana te Zapadne Europe na području velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa.

Aktivnosti:

1. Političke aktivnosti
a) Odbor stalnih predstavnika

Stalni predstavnici i njihovi stručnjaci sastaju se dva puta godišnje u intervalu između ministarskih sastanaka kako bi pratili primjenu usvojenih smjernica te pripremali buduće ministarske sastanke u skladu s datim mandatom.

b) Ministarski sastanci

c) Pod-odbor za reviziju

d) Pod-odbor za program

2. Mreža specijaliziranih Euro-mediteranskih centara (trenutno 25 postojećih) 

                                                          
                                                 NATO/EADRCC