Održan drugi okrugli stol vezan uz raščlambu požarne sezone

U cilju raščlambe i analize požarne sezone 2017. godine, u Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja (DUZS), danas je održan okrugli stol kojem su nazočili predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, DUZS-a, vatrogasnih zajednica te ostalih subjekata iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Prisutnima se na početku obratio ravnatelj DUZS-a dr. sc. Dragan Lozančić, koji je između ostalog naglasio važnost ovakvih razmjena iskustava i mišljenja te istaknuo kako su ona dobar temelj i početak za poboljšanja koja bi, barem u jednom dijelu,  svakako bilo dobro provesti do početka naredne požarne sezone, u kojoj svi sudionici trebaju djelovati zajedno.

Okrugli stol nastavak je pet stručnih radionica, koje su u razdoblju od 23. listopada do 21. studenog održane u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje te Ministarstvu unutarnjih poslova.

Cijeli  proces  raščlambe požarne sezone 2017. počeo je plenarnom sjednicom koja je početkom listopada održana  u Divuljama. Za kraj godine planirano je održavanje završne sjednice, na kojoj će se predstaviti rezultati rada kroz radionice i rasprave na okruglim stolovima, kroz sažetak naučenih lekcija i prijedloga za poboljšanja.

Protupožarna sezona 2017. može se ocijeniti kao jedna od najzahtjevnijih u proteklih nekoliko desetljeća. Unatoč svim propisanim i provedenim mjerama i aktivnostima ove je godine, a posebice na priobalju u srpnju i kolovozu, izbilo osjetno više požara u odnosu na prosjek prethodnih desetljeća. Opožarena površina ove godine višekratno je veća od višegodišnjega prosjeka, odnosno čak i od do sada najveće zabilježene. Požarima su naročito bile pogođene Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija te su uz velika opterećenja domicilnih vatrogasnih snaga za pružanje pomoći u gašenju požara angažirani vatrogasni resursi iz cijele države i to iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske i susjednih priobalnih županija. Stoga je zaključeno da se provedu analiza i raščlamba ovogodišnje požarne sezone, a očekivani rezultat bili bi prijedlozi mjera i aktivnosti koje se mogu provesti već do početka naredne PP sezone.

U Republici Hrvatskoj je od 1. siječnja do 30. rujna 2017. zabilježeno 6.230 požara raslinja  (prema podacima Vatrogasnog operativnog središta DUZS-a), povećanje je to za 54,44% u odnosu na  cjelogodišnji prosjek (4.034) zadnjih 11 godina, opožareno je 100.767 ha – povećanje za 277,54 % u odnosu na cjelogodišnji višegodišnji prosjek (26.690), a Indeks opožarene površine (hektara po požaru) iznosio je 16,17 – povećanje za 144,25% u odnosu na cjelogodišnji višegodišnji prosjek (6,62). Na priobalju su izbila 3.802 požara raslinja  – povećanje za 51,47% (u odnosu na  prosjek), opožarena površina iznosila je 85.991 ha – povećanje od 418,5 % (u odnosu na  prosjek), a Indeks opožarene površine (hektara po požaru) iznosio je 22.62 – povećanje od 242,2% (u odnosu na  prosjek – 6,61).

Uz to, neki od najzahtjevnijih požara koji su nastali u priobalnim županijama (uz brojne požare manjeg intenziteta) po svojim karakteristikama (blizina naselja, vrsta gorive tvari, teško pristupačan, a ponegdje i minski sumnjiv teren) bili su vrlo zahtjevni za gašenje – posebice za vjetrovitog vremena kada se požar iznimno brzo širio, a pomoć protupožarnih zračnih snaga bila je ograničena ili potpuno onemogućena. Smatra se kako je jedan od uzroka takve PP sezone izrazito dugo sušno razdoblje u kategorijama vrlo sušno i ekstremno sušno, a s visokim temperaturama i s dosta vjetrovitih dana (najčešće umjerena i jaka bura).

Galerija