Odgovori na najčešća pitanja vezana uz stanje i tijek protupožarne sezone

Obzirom na brojne upite medija i građana vezane uz stanje i tijek ovogodišnje protupožarne sezone, u nastavku vam donosimo odgovore na najčešća pitanja i nedoumice koji su zabilježeni na društvenim mrežama, web portalima ili su drugim putem stigli na našu adresu.

Tko u Republici Hrvatskoj obavlja vatrogasnu djelatnost?

Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe (javne, dobrovoljne, u gospodarstvu, za brzo djelovanje – intervencijska postrojba), dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice kao stručne i humanitarne organizacije koje ostvaruju prava na olakšice i povlastice, sukladno propisima (odredba Zakona o vatrogastvu, „Narodne novine“ broj 106/99, 117/2001, 36/2002, 96/2003, 174/2004, 38/2009 i 80/2010).

Na državnoj razini upravne i stručne poslove vatrogastva obavlja Državna uprava za zaštitu i spašavanje putem Sektora za vatrogastvo (na čelu Sektora je glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske koji može narediti svakoj vatrogasnoj postrojbi da sudjeluje u vatrogasnoj intervenciji na teritoriju Republike Hrvatske) i u čijem sastavu su i intervencijske vatrogasne postrojbe (Državna vatrogasna intervencijska postrojba s 4 Odjela – Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar).

Na državnoj razini ustanovljena je još i udruga građana – Hrvatska vatrogasna zajednica (udruga udruženih udruga, tj. vatrogasnih zajednica županija – VZŽ), a koja je (iako je u stvari slijednica Hrvatsko – slavonske vatrogasne zajednice, utemeljene još 1876 godine) osnovana Zakonom o vatrogastvu („Narodne novine“ br. 58/93. i 87/96.). Hrvatska vatrogasna zajednica skrbi o razvoju i promidžbi vatrogastva, promiče interese vatrogastva na teritoriju Republike Hrvatske i predstavlja hrvatsko vatrogastvo u međunarodnim vatrogasnim organizacijama.

Na područnoj (regionalnoj) razini osnovane su i djeluju županijske vatrogasne zajednice (VZŽ), u koje se udružuju niže vatrogasne zajednice (vatrogasne zajednice općina, gradova i područja), odnosno i neke postrojbe/društva (javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva – ako nisu udružene u odgovarajuće vatrogasne zajednice). Obveza udruživanja proizlazi iz članka 16. Zakona o vatrogastvu (Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu udružuju se u vatrogasnu zajednicu općine odnosno grada, iznimno područja, iste se udružuju u vatrogasnu zajednicu županije/Grada Zagreba, a vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba udružuju se u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu).

Prema odredbama Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/2010) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti od požara (po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave). Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara županije temelje se na procjenama i planovima gradova i općina, a nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti. Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u prvu i drugu kategoriju ugroženosti od požara (od ukupno 4 moguće) donose plan zaštite od požara (temeljem procjene) te organiziraju službu zaštite od požara, a središnje tijelo državne uprave za vatrogastvo i/ili nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene koji se odnosi na ustroj i opremanje vatrogasne postrojbe.

Slijedom navedenih procjena ugroženosti od požara i planova zaštite od požara, na razini lokalne samouprave djeluju javne ustanove (65 javnih vatrogasnih postrojbi – JVP) i udruge građana (ukupno 1.984 dobrovoljna vatrogasna društva s vatrogasnim postrojbama – od toga je 558 središnjih društava tj. onih kojima su Planom zaštite od požara utvrđene zadaće i područje djelovanja) te brojne vatrogasne zajednice općina, gradova i područja, a u pravnim osobama (gospodarstvo), djeluju 54 vatrogasne postrojbe (28 profesionalnih vatrogasnih postrojbi – PVPG i 26 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu – DVDG).

Vatrogasna djelatnost obuhvaća sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama, a kao stručna i humanitarna djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku (djelatnost obavlja preko 2.100 subjekata – gore opisane postrojbe i zajednice).

Kako je reguliran sustav vatrogastva?

Sustav vatrogastva reguliran je Zakonom o vatrogastvu koji raščlanjuje i regulira ustroj vatrogastva na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na razini gradova i općina. Detaljnije je reguliran i drugim propisima te podzakonskim aktima kojima se podrobnije utvrđuju određena područja (primjerice zapovijedanje, obrazovanje, tehnika, oprema i slično).

Važno je naglasiti kako se na cjelokupno vatrogastvo primjenjuju (ili su s njime u određenoj interakciji) i odredbe drugih propisa pa se može reći kako se organizacija i djelovanje sustava vatrogastva dijelom uređuje i Ustavom Republike Hrvatske (odredba članka 135. stavka 1. i 3.), Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odredba članka 19.), Zakonom o ustanovama, Zakonom o udrugama, Zakonom o sustavu civilne zaštite, Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o sustavu državne uprave, Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave, Zakonom o općem upravnom postupku i odredbama Prekršajnog zakona. Uz navedeno, pravni okvir područja obrazovanja vatrogasnih djelatnika daju (uz Zakon o vatrogastvu) i Zakon o sustavu civilne zaštite, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju i pravilnici i drugi pravni akti koji se donose na temelju navedenih zakona, pri čemu se školovanje vatrogasaca može obavljati u obrazovnim ustanovama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i drugim propisima (ovlaštenje daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova te uz mišljenje Hrvatske vatrogasne zajednice).

Kako se provodi priprema sustava vatrogastva za požarnu sezonu?

Uočeno je kako najveća materijalna šteta najčešće nastaje kod požara na otvorenom prostoru u priobalju, zaobalju i na otocima, koji su uglavnom izazvani iz nehaja. Stoga Vlada RH svake godine donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Priprema sustava vatrogastva za požarnu sezonu stoga se provodi temeljem odredbi Zakona o vatrogastvu i drugih propisa, a putem realizacije poslova i zadaća iz Programa aktivnosti (a koje su u stvari konkretizacija obveza iz gore spomenutih propisa koji u određenoj mjeri uređuju područje vatrogastva, ali i područje zaštite od požara).

Koji je cilj Programa aktivnosti?

Cilj Programa aktivnosti je prostorno i vremenski uskladiti pojačano provođenje redovne djelatnosti subjekata u sustavu zaštite od požara s dodatnim mjerama i aktivnostima operativne naravi u slučaju pojačanih ugroza od požara, prvenstveno na priobalju. Programom aktivnosti opravdano se pridaje dodatni značaj i operativnom dijelu sustava vatrogastva u vrijeme požarne sezone (kada je on najopterećeniji), pri čemu se dodatno osiguravaju i potrebna financijska sredstva za funkcioniranje sustava u specifičnim okolnostima. Najveći dio financijskih sredstava osiguranih za provedbu Programa aktivnosti predviđen je stoga za potrebe angažiranja sezonskih vatrogasaca, nabavu opreme i dislokacije vatrogasnih snaga i pripremu te angažiranje PP NOS OS RH – uključivo i protupožarne zračne snage Republike Hrvatske.

Tko sudjeluje u provedbi zadaća Programa aktivnosti?

Program aktivnosti temeljni je dokument koordinacije i provedbe godišnjih preventivnih i operativnih mjera i aktivnosti središnjih državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih organizacija i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara, najvećim dijelom usmjeren na zaštitu od požara našega priobalja – posebno tijekom ljeta.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje zadužena je za koordinaciju, praćenje, usklađivanje i usmjeravanje aktivnosti svih subjekata provedbe zadaća Programa aktivnosti.

Operativne postrojbe i snage koje, sukladno dodatnim operativnim mjerama i aktivnostima propisanim Programom aktivnosti, izravno djeluju na požarima, priobalnog i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske su:
– javne (profesionalne) vatrogasne postrojbe i sezonski zaposleni vatrogasci
– dobrovoljne vatrogasne postrojbe i sezonski zaposleni vatrogasci
– državna vatrogasna intervencijska postrojba
– namjenske (protupožarne) snage Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane (za intervencije iz zraka, na tlu i s mora)
– vatrogasne postrojbe u gospodarstvu (profesionalne i dobrovoljne)
– ostale postrojbe i ekipe osposobljene za gašenje požara.

Na koji način se obavlja popunjavanje vatrogasnih postrojbi iz priobalja?

Popunjavanje vatrogasnih postrojbi priobalja (profesionalnih i dobrovoljnih), koje prve izlaze na intervencije gašenja požara obavlja se (temeljem zahtjeva vatrogasnih zajednica županija i odobrenja glavnog vatrogasnog zapovjednika), na način:
· planske ispomoći (dislokacije), većinom iz kontinentalnih vatrogasnih postrojbi RH
· angažiranja sezonskih vatrogasaca (samo tijekom ljetnih mjeseci)
· izvanredne ispomoći (dislokacije) kod velikih požara (iz okolnih i/ili svih županija u RH)

Kakva je procedura za angažiranje dodatnih snaga za gašenje velikih požara otvorenog prostora?

Ukoliko raspoložive vatrogasne postrojbe jedinice lokalne samouprave (grad, općina) nisu dostatne za gašenje požara, zapovjednik požarišta traži dodatnu pomoć od više razine zapovijedanja. Odluka o angažiranju dodatnih snaga za gašenje požara može se donijeti samo onda kad su sve raspoložive protupožarne snage s područja jedinice lokalne samouprave nedostatne za uspješno gašenje ili su već angažirane na drugim požarištima. Županijski vatrogasni zapovjednik ovlašten je aktivirati sve vatrogasne postrojbe s područja županije. Ukoliko spomenute angažirane snage gasitelja nisu dovoljne za gašenje požara, županijski vatrogasni zapovjednik će putem nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva (priobalja/kontinentalnog dijela RH) zatražiti dodatnu pomoć. Ukoliko pružena pomoć nije dovoljna, na traženje nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva, glavni vatrogasni zapovjednik može, sukladno prosudbi, zapovjediti angažiranje svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske i ostalih protupožarnih snaga, odnosno na propisani način inicirati traženje međunarodne pomoći.

Kako izgleda sustav zapovijedanja vatrogasnih zapovjednika na terenu?

Vatrogasnom intervencijom, koja se obavlja zbog nastalog požara, eksplozije, nesreće ili druge opasne situacije zapovijeda zapovjednik u vatrogasnoj postrojbi koja je prva započela s intervencijom. Ukoliko na mjesto događaja izlazi vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska javne vatrogasne postrojbe (ako postoji potreba), čiji zapovjednik u tom slučaju preuzima zapovijedanje intervencijom. Sukladno njegovoj procjeni da raspoloživim sredstvima i snagama nije u mogućnosti uspješno obaviti intervenciju, o događaju odmah izvješćuje nadređenog vatrogasnog zapovjednika, koji preuzima zapovijedanje intervencijom ( zapovjednik VZ općine, VZ grada, odnosno VZ područja – za slučaj da su u tu VZ udružene vatrogasne postrojbe više općina/gradova). Dakle, kada događaj prelazi granice općine ili grada, zapovijedanje vatrogasnom intervencijom preuzima zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice područja, ako isti postoji ili županijski vatrogasni zapovjednik. Glavni vatrogasni zapovjednik može preuzeti zapovijedanje svakom vatrogasnom intervencijom na teritoriju Republike Hrvatske ili odrediti zamjenika ili pomoćnika sukladno svojoj prosudbi o učinkovitosti takvog određenja.

Koliko košta svaki vatrogasac na terenu?

Sukladno Zakonu o vatrogastvu, vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice. Vatrogasne postrojbe mogu biti javna vatrogasna postrojba, koja se osniva za područje općine ili grada – dobrovoljna i profesionalna (javna ustanova), postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva (udruga građana), profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu, postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva u gospodarstvu i postrojba za brzo djelovanje – državna vatrogasna intervencijska postrojba.

Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci financiraju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, postrojbe u gospodarstvu financira pravna osoba koja ih je dužna osnovati, a pripadnici Državne vatrogasne intervencijske postrojbe financiraju se iz državnog proračuna sukladno postojećim zakonskim odredbama. Kako su izvori financiranja postrojbi različiti (kao i način njihova angažiranja) za izračun troška vatrogasca na terenu potrebno je uzeti u obzir različite parametre (uključujući proračun – budžet svake lokalne zajednice i gospodarskog subjekta o kojem ovise iznosi financiranja vatrogastva). Naglašavamo pri tome kako se ne mogu gledati samo sredstva koja su u izravnoj vezi s radom vatrogasaca na terenu već se moraju uzeti u obzir i financijska sredstva utrošena za odgovarajuću zaštitnu opremu, sredstva za gašenje, tehniku, … – stoga jednostavno nije moguće dati jednoznačan odgovor na to pitanje.

Koliko za financiranje vatrogasnih postrojbi izdvajaju MORH i DUZS, a koliko gradovi?

Financiranje vatrogastva trenutno nije jednoznačno određeno. Naime, sredstva za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba, ali i putem minimalnih financijskih standarda za njihovo decentralizirano financiranje (pomoć s državne razine). Napominjemo kako samo JLS, koje su osnivači JVP-a (i koje iste i financiraju), imaju pravo na 1 % poreza na dohodak (do 2014. taj postotak bio je 1,3 %). Isti služi za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi. Kod većine JLS – osnivača i suosnivača JVP tako prikupljena sredstva bitno su manja od sredstava pomoći koja im se doznačuju s posebne pozicije poravnanja za decentralizirane funkcije.

Nadalje, sredstva za financiranje redovne djelatnosti DVD-a i VZ-a te za opremanje njezinih članica osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba čije područje pokrivaju, a sredstva za financiranje djelatnosti VZŽ i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu županija, odnosno Grada Zagreba. Sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osiguravaju se u proračunu županije.

Uz navedeno, društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5 % od premije osiguranja od požara koja se uplaćuju u iznosu od 30 % na račun HVZ-a, u iznosu od 30 % na račun VZŽ i VZG na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40 % na račun VZ jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice. Sukladno Zakonu o vatrogastvu, Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u RH dužno je izdvajati 5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume, a uplaćuju ih VZ jedinice lokalne samouprave s područja krša, sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem (ukoliko nije osnovana VZ jedinice lokalne samouprave, sredstva se uplaćuju ŽVZ).

U Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za financiranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi, sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika, sredstva za financiranje djelatnosti Hrvatske vatrogasne zajednice i sredstva (putem Programa aktivnosti) za financiranje nabave opreme i sredstva za gašenje požara za DVD-e.

Nastavno na sve gore navedeno, iz financijskih pokazatelja Ministarstva financija (po funkcijskoj klasifikaciji) proizlazi da su JLP(R)S za poslove protupožarne zaštite (uključivo financiranje javnih vatrogasnih postrojbi, DVD-a i vatrogasnih zajednica) u 2014. godini utrošile 646.608.206 kn (za 2015. još nisu konsolidirani podaci MF ali je iznos sličan), Ministarstvo obrane RH za PP sezonu u 2015. utrošilo 80.371.059 kn, za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2015. godini utrošeno je 29.257.457,72 kn (razdjel MUP – DUZS), a za poslovanje Hrvatske vatrogasne zajednice u državnom proračunu za 2015. godinu (razdjel MUP RH – HVZ) bilo je planirano 13.279.580 kn – podatke iznosimo samo kao ilustraciju većeg dijela financijskih sredstava koja se izdvajaju za cjelokupni sustav zaštite od požara – dakle većim dijelom za vatrogastvo.

Ako su vatrogasna društva dobrovoljna, primaju li njihovi članovi plaću?

Napominjemo kako se radi o udrugama koje se osnivaju, organiziraju i djeluju sukladno odredbama Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/2014). Zakonom o vatrogastvu propisano je (uz ostalo) da se sredstva za njihovo opremanje osiguravaju u lokalnim proračunima pri čemu su JLS samostalne u organizaciji zaštite od požara (na terenu su uočena različita rješenja, sa i bez stalno/povremeno zaposlenih). Važno je uočiti i činjenicu kako Zakon o vatrogastvu dopušta mogućnost da se u dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama zapošljavaju profesionalni vatrogasci – stoga na ovo pitanje nije moguće dati u potpunosti jednoznačan odgovor.

Kako se provodi obrazovanje vatrogasaca?

Pravni okvir područja obrazovanja vatrogasnih djelatnika uz Zakon o vatrogastvu i Zakon o sustavu civilne zaštite daju još i Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju, pripadajući pravilnici i drugi pravni akti koji se donose na temelju navedenih Zakona. Školovanje vatrogasaca može se obavljati u obrazovnim ustanovama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i drugim propisima (ovlaštenje daje središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo  te uz mišljenje Hrvatske vatrogasne zajednice).

Obrazovanje profesionalnih vatrogasaca:

U Vatrogasnoj školi Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje provodi se Program prekvalifikacije za zanimanje vatrogasac u trajanju od 1.058 sati te za zanimanje vatrogasni tehničar u trajanju od 1.171 sat.

Program prekvalifikacije izvodi se u dva dijela:
1.  strukovno – teorijska i praktična nastava u trajanju od 270 sati i strukovna prakse u trajanju od 350 sati (isti je za vatrogasce i vatrogasne tehničare);
2. strukovni sadržaji u trajanju od 438 sati za vatrogasce, odnosno 551 sat za vatrogasne tehničare.

Obrazovanje dobrovoljnih vatrogasaca

Osposobljavanje i usavršavanje dobrovoljnih vatrogasaca provodi se temeljem Pravilnika o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (NN br. 61/94).

Osposobljavanje i usavršavanje provode ustanove i vatrogasne organizacije (vatrogasne zajednice, dobrovoljna vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu) koje za to ovlasti čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležne za vatrogastvo.

Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci mogu se osposobljavati i prema programima koje donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležne za vatrogastvo (ravnatelj DUZS-a).

Kada se Oružane snage RH uključuju u gašenje velikih požara?

Snage iz sastava OS RH (prvenstveno protupožarne zračne snage) predviđene Planom uporabe OS RH u protupožarnoj sezoni (sastavni je dio Državnog plana angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara) od samog početka uključuju se u akcije gašenja velikih požara na otvorenom prostoru. Ukoliko se radi o angažiranju pješaštva osposobljavanog do određene razine (PP NOS iz sastava HKoV-a) u okviru namjenski organiziranih PP snaga OS RH, uporaba istih predviđena je prvenstveno u zajedničkom saniranju požarišta nakon lokaliziranja požara, a ne u izravnom „sudaru“ s nadolazećom frontom požara u punoj snazi, već radi rasterećenja prethodno udarno angažiranih vatrogasnih snaga, a posebno za čuvanje i sanaciju požarišta.

Što je s mobilizacijom u slučaju velikih požara?

Sustav civilne zaštite u RH postavljen je na tri načela operativnog djelovanja:

1. na načelu supsidijarnosti, što znači mobilizaciju snaga od najniže razine (općina, grad) preko razine županije do razine države
2. na načelu solidarnosti, prema kojem se pogođenoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje dodatna pomoć nakon što je angažirala sve svoje raspoložive resurse
3. na načelu kontinuiteta djelovanja, prema kojem sudionici i operativne snage u sustavu civilne zaštite nastavljaju obavljati poslove iz svog djelokruga i u velikim nesrećama i katastrofama.

Što se tiče požara, treba znati da za borbu protiv požara nije dovoljno samo htijenje, već je nužno osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje te provjereno združeno djelovanje osposobljenih i unaprijed oblikovanih snaga dimenzioniranih za gašenje požara. Za gašenje požara predviđene su vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva i njihovi pripadnici, a njima su (za gašenje velikih požara otvorenoga prostora) pridodane i Namjenski organizirane snage OS RH. Pri tome nitko ne priječi punoljetnim građanima da, ne dovodeći u opasnost sebe i/ili druge, pomognu u zaštiti, odnosno gašenju požara koji neposredno ugrožava živote, njihovu nepokretnu i pokretnu imovinu ili živote i/ili imovinu njihovih bližnjih.

Kakva je procedura za traženje međunarodne pomoći?

Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite, Državna uprava za zaštitu i spašavanje predlaže Vladi RH traženje međunarodne pomoći, bilateralne ili putem Mehanizma civilne zaštite EU (kojeg je RH članica od 2009. godine). Na prijedlog DUZS-a, Vlada RH donosi odluku i ovlašćuje DUZS za koordinaciju međunarodne pomoći.

Tko organizira logističku potporu vatrogascima prilikom intervencija?

Zaštita od požara u širem smislu dio je opće i tehničke kulture svakog društva. S ciljem zaštite bližnjih, imovine, građevina, radnog prostora i okoline potrebno je poznavati i prepoznavati određene opasnosti i postupke koji mogu dovesti do izbijanja požara te ih izbjegavati. Zakon o zaštiti od požara i pripadajući akti (pravilnici) uređuju sustav zaštite od požara u smislu prevencije, planiranja, gradnje, financiranja, edukacije i svih drugih organizacijskih i tehničkih mjera u cilju zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i dobara.

Poslovi protupožarne zaštite prvenstveno su poslovi lokalnog djelokruga – općine i gradovi imaju obvezu organizirati učinkovitu vatrogasnu službu koju su dužne i financirati. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su donijeti odgovarajuće Planove zaštite od požara (na temelju prethodno izrađenih Procjena ugroženosti), planirati, pripremati i provoditi brojne preventivne mjere kako do požara uopće ne bi niti došlo. Obvezne su pritom i poduzimati sve aktivnosti – uključivo i logističke prirode, kako bi osigurale brzo i učinkovito djelovanje vatrogasnih postrojbi kod požara, a radi smanjenja štete i/ili posljedica požara.

Kojom dinamikom i kako se obavljaju rotacije vatrogasaca na terenu?

U skladu s propisima koji reguliraju područja zaštite od požara i vatrogastva, jedinice lokalne samouprave postupaju sukladno Planovima zaštite od požara. Planovima je predviđeno angažiranje vatrogasnih resursa (redoslijed i narastanje), a nastavno su izrađeni i odgovarajući županijski Planovi. Uz navedeno, u skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu izrađen je i Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske, kojim je predviđeno stupnjevito narastanje snaga s područja županije, uz isto tako preporučeno uključivanje dodatnih snaga (iz druge/drugih županija koje pružaju pomoć). Slijedom toga prvenstveno se aktiviraju lokalne snage (ponajprije zbog poznavanja konfiguracije terena, lokalnih specifičnosti i osjećaja pripadnosti), koje imaju i svoje predviđene cikluse zamjena snaga. Radi pružanja pomoći lokalnoj samoupravi i stvaranja pretpostavki za „rotaciju“ s državne razine, angažiraju se i snage iz drugih županija, odnosno dijela Državne vatrogasne intervencijske postrojbe.

Naravno, s državne razine moguće je, u slučaju potrebe, angažirati osjetno veće resurse pa je moguće i nešto lakše planirati cikluse zamjena snaga dok je to teže predvidjeti, a naročito provesti za lokalne – domicilne snage (ipak ograničeni resursi). Stoga ponekad može doći do neusklađenosti tih ciklusa, prvenstveno zbog toga što uglavnom nije moguće niti poželjno obavljati istodobnu kompletnu zamjenu domicilnih vatrogasnih snaga dodatno angažiranim snagama iz drugih područja, a puko gomilanje snaga na određenom ograničenom području nikako nije garancija uspješnosti intervencija (prvenstveno zbog komunikacijskih, logističkih, transportnih, sigurnosnih i inih razloga).

Gašenje požara fizički je i psihički vrlo težak, zahtjevan i naporan posao, ali je „vatrogasac“ časno, humano i odgovorno zanimanje. Stoga su neizbježni (i sastavni dio tog zanimanja) i vrlo teški, skoro pa „neljudski“ uvjeti, a radi organizacije požarišta ponekad nije moguće izmještanje snaga i osiguranje mjesta za odmor daleko od požarišta – u tom slučaju vatrogasci spavaju, odnosno odmaraju i na zemlji. Jedinice lokalne samouprave i DUZS, u okviru mogućnosti i kada god je to moguće, planiraju i u pravilu osiguravaju i druga osjetno bolja mjesta za odmor i osvježenje umornih gasitelja.

Je li moguće uspoređivati vremenski i prostorno bliske požare i strategije njihova gašenja?

U Republici Hrvatskoj posebnu vrijednost predstavljaju naše šume jer svojim ekološkim i estetskim vrijednostima predstavljaju osnovu u turizmu. Šume (i drugim raslinjem obrasle površine) protežu se područjem cijelog priobalja, a u njegovom južnom dijelu u većini rastu bor, čempres, crnika i ostala mediteranska vegetacija, koja ima vrijednost u estetskom, ekološkom, zaštitnom i turističkom smislu i predstavlja nemjerljivi dio ukupnog prirodnog bogatstva Republike Hrvatske.

Međutim, osušenost trave, makije i šumom obraslih površina pogoduje naglom širenju požara (što još više pospješuje vjetar manjeg ili većeg intenziteta), pri čemu nerijetko požari koji zahvaćaju velike površine koje se teško brane mogu prerasti u elementarnu nepogodu, odnosno ugroziti naselja i gradove. Program aktivnosti Vlade propisuje, između ostalog, obvezu izgradnje i održavanja motrionica, prometnica, odnosno protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta kroz šume.

Ipak, bez obzira na sve unaprijed propisane mjere, ovisno o vremenu i mjestu izbijanja, uočavanja, dojave požara, konfiguraciji terena, biljnom pokrovu, ruži vjetrova, broju požara (istovremenih ili slijednih u kratkom vremenskom razdoblju), udaljenosti vatrogasnih postrojbi i njihovih resursa od požara (u trenutku dojave i kasnije), svi su požari različiti i neusporedivi. Iako (neki) laici stvari pojednostavljuju i pokušavaju uspoređivati neke prostorno i vremenski bliske požare, naglašavamo kako čak niti to jednostavno nije moguće. Vatrogasne postrojbe i drugi gasitelji na terenu koriste u tom trenutku raspoložive resurse – opremu, tehniku i sredstva za gašenje, uz primjenu provedive strategije i taktike za borbu protiv požara.

Jesu li vatrogasna vozila i oprema zastarjeli?

Zbog velikog broja subjekata u vatrogastvu vrlo je teško jednoznačno ustvrditi da su vatrogasna vozila i oprema zastarjeli. Vatrogasna vozila načelno ne ostvaruju veliki broj kilometara godišnje, ali neki sklopovi/sustavi, npr. vatrogasne pumpe, ponekad ostvaruju veći broj radnih sati, pa je prosječna starost samo jedan od elemenata o kojem je moguće raspravljati. Imajući na umu da se u vatrogastvu koristi preko 4000 vozila, možemo reći da ima i novijih vozila, ali i onih starijih godišta, koja također mogu dobro poslužiti. Svakako je težnja, što ovisi i o fiskalnim kapacitetima jedinica lokalne samouprave koje financiraju vatrogastvo na svom području, da „opterećenije“ postrojbe imaju noviju opremu i tehniku.